Cvijina gradina

Arheološki lokalitet Cvijina gradina je liburnsko-rimsko naselje smješteno na dominantnoj koti od 356 metara nadmorske visine.

Osim dominantnoga položaja naselja koji je omogućavao preglednost širega područja prema sjeveru i sjeveroistoku na Velebit te na zapad na područje uz Novigradsko more, odlučujuću je ulogu u razvoju naselja u željezno doba odigrala i prirodna konfiguracija terena. Sa sjevera i sjeverozapada naselje je bilo zaštićeno prirodnim liticama visokima oko 20 m, dok je s jugoistočne i sjeveroistočne strane bilo opasano bedemima. Ulaz u naselje nalazio se na jugoistočnoj strani. Tijekom antike naselje je poprimilo sve elemente manjega urbanog središta s pristupnim cestama, bedemom, gradskim komunikacijama, forumom, hramom, kupališnim kompleksom te nekropolom na istočnoj i jugoistočnoj padini gradine. Početkom 20. stoljeća u zapadnome i južnome dijelu naselja vršena su arheološka istraživanja: istražen je hram dimenzija 11,4 m×6,65 m čiji su zidovi bili očuvani do visine 0,70 m–0,80 m, pronađen je kameni orao (dio skupine skulptura Jupitera), istražen je kupališni kompleks (terme) te dio građevinskoga kompleksa s pripadajućim ulicama. Od 1999. godine Arheološki muzej grada Zadra provodi sustavna arheološka istraživanja na ovome lokalitetu. Istraživanja su usmjerena na istočni rub platoa gradine na kojemu je u dosadašnjim istraživanjima istraženo šest prostorija unutar manjega građevinskog kompleksa. Na osnovu pronađenoga sitnog materijala pretpostavlja se da građevine predstavljaju sklop javnih i gospodarskih zgrada naselja. Istražen je i dio grobova koji pripadaju nekropoli na jugoistočnoj padini gradine.